Posljednjih desetljeća stočarstvo Gorskog kotara ubrzano se gasilo.
Najveći udarac zadao mu je prestanak otkupa mlijeka prije desetak godina. Danas su na tom području samo tri male obiteljske sirane koje nisu željele napustiti tradiciju proizvodnje sireva unatoč depopulaciji i ponekad surovim uvjetima života.
Obitelj
Pintar prije 18 godina skromno je i s puno optimizma pokrenula mini
siranu i započela proizvodnju po tradicionalnoj recepturi. Njihovi su
sirevi postali prepoznatljivi, a s vremenom su povećavali broj krava.
-
Trenutno imamo 15 krava od toga četiri junice i 11 muznih krava. Oko 10
do 150 litara mljeka dnevno imamo i svo mljeko prerađujemo u svoje
proizvode, rekla je Antonija Pintar, vlasnica sirane.
Jedina
je ovo sirana u čabarskome kraju i jedna od svega tri na području
Gorskoga kotara. Mahom starije stanovništvo teško se odlučuje na takav
poslovni potez.
- Nekoliko dana u tjednu razvozimo mlijeko na
području našeg grada. Registrirali smo proizvodnju svježeg sira i vrhnja
do 50 litara dnevno jer za takvu vrstu registracije ne trebamo imati
siranu, rekla je Jelena Malnar, Tršće.
Uvođenje
novih tehnologija i širenje proizvodne palete jedini je način opstanka
malih goranskih sirana i mliječnih krava. Prepoznali su to mještani koji
se rado odazivaju na sve radionice savjetnika Ministarstva
poljoprivrede.
- Krenuli smo sa separacijom da pokažemo ljudima
što sve možemo napraviti od mlijeka i kako dobiti kvalitetniji proizvod,
maslac, posni sir..., istaknula je Višnja Krpljan, savjetnica za pomoć i razvoj u Ministarstvu poljoprivrede-
Takva potpora Goranima je iznimno važna jer surov je to kraj za bavljenje stočarstvom.
-
Uvjeti su loši za proizvodnju. Imamo velik problem s kasnim mrazevima,
ranim mrazevima. Problem je s proizvodnjom krme, naročito žitaricama jer
tu divljač odradi svoje, rekao je Predrag Janeš, savjetnik za pomoć i razvoj u Ministarstvu poljoprivrede.
Unatoč tomu nekolicina obitelji ne odustaje od tradicije iz vremena kada je svaka kuća u čabarskome kraju imala barem jednu kravu. Ne skrivaju nadu da će se dio mladih vratiti kući, preuzeti i proširiti obiteljski posao jer domaća hrana sve je traženija na tržištu.